{"id":5271,"date":"2021-09-16T10:51:16","date_gmt":"2021-09-16T10:51:16","guid":{"rendered":"https:\/\/extempore.hr\/grisignana\/"},"modified":"2021-11-02T08:26:13","modified_gmt":"2021-11-02T08:26:13","slug":"groznjan","status":"publish","type":"page","link":"https:\/\/extempore.hr\/hr\/groznjan\/","title":{"rendered":"Gro\u017enjan"},"content":{"rendered":"

<\/div><\/div><\/div>
<\/span><\/div><\/div><\/div>
<\/span><\/div><\/div><\/div>

Povijest o Gro\u017enjanu<\/h1><\/div>

U vrijeme vladavine Austrije podru\u010dje op\u0107ine Gro\u017enjan je do\u017eivjelo procvat. Zahvaljuju\u0107i izgradnji uskotra\u010dne \u017eeljezni\u010dke pruge “Parenzana” (1902) razvila se trgovina pa se i poljoprivredna proizvodnja pove\u0107ala. Vino, ulje, jaja i drugi poljoprivredni proizvodi bez problema su se prodavali u Kopru i Trstu. Prema popisu stanovni\u0161tva iz 1910.g. u gradskoj jezgri Gro\u017enjana \u017eivjelo je 1.658 stanovnika, a na cjelokupnom podru\u010dju op\u0107ine 4.028 stanovnika. Gro\u017enjan je imao lije\u010dnika, po\u0161tu, \u0161kolu, odvjetnika, bilje\u017enika, uljaru, pekaru, trgovine hranom i odje\u0107om, dvije mesnice, nekoliko gostionica i vi\u0161e drugih obrtnika: postolari, kova\u010di, kroja\u010di, stolari …<\/p>\n<\/div>

Natavi \u010ditati<\/span><\/i><\/a><\/div><\/div><\/div><\/div><\/div>

<\/h2><\/div>

Pad Austrije i dolazak Kraljevine Italije kao i svjetska ekonomska kriza u mnogome je obilje\u017eila i ovo podru\u010dje. Zbog brojnosti obitelji 20-tih godina ovog stolje\u0107a iz Gro\u017enjana je po\u010dela ekonomska migracija – mnogi su posao potra\u017eili u Trstu i prekomorskim zemljama. periodu vladavine Kraljevine Italije podru\u010djem Gro\u017enjan\u0161tine prolazio je glavni vodovod od Buzeta do mora, ve\u0107a mjesta su bila elektrificirana i izvr\u0161ena je bonifikacija doline rijeke Mirne. Padom fa\u0161isti\u010dke vlade Italije 1943.g. buknuo je ustanak u kojemu su uz Hrvate i Slovence sudjelovali i talijanski antifa\u0161isti, koji su se do 1945. borili protiv njema\u010dke okupacije.<\/p>\n<\/div>

Natavi \u010ditati<\/span><\/i><\/a><\/div><\/div><\/div>
<\/span><\/div><\/div><\/div><\/div><\/div><\/div>
<\/span><\/div><\/div><\/div>

<\/h2><\/div>

Godine 1965. Gro\u017enjan je progla\u0161en GRADOM UMJETNIKA.<\/strong><\/p>\n

Likovni umjetnici pokre\u0107u ponovno o\u017eivljavanje grada. \u010clanovi dru\u0161tva likovnih umjetnika Slovenije i Hrvatske naseljavaju grad i otimaju ga od daljnjeg propadanja. Kipar Aleksandar Rukavina vodi i sinkronizira djelatnosti. Likovni umjetnici organiziraju u starim napu\u0161tenim ku\u0107ama likovnu koloniju koja se kasnije pretvara u mjesto boravka i rada mnogih autora.<\/p>\n<\/div>

Nastavi \u010ditati<\/span><\/i><\/a><\/div><\/div><\/div><\/div><\/div><\/div>

<\/h2><\/div>

Prazne Gro\u017enjanske ku\u0107e djelomi\u010dno su naselile obitelji iz okolice, 1965.g. kada je osnovan “Grad umjetnosti” dio ku\u0107a dano je na kori\u0161tenje likovnim umjetnicima iz Hrvatske, Slovenije i Vojvodine, a dio ku\u0107a je 1969.g. dano na kori\u0161tenje Kulturnom centru Me\u0111unarodne federacije Muzi\u010dke omladine. Tako je Gro\u017enjan od grada obrtnika postao grad umjetnika. Sada ljeti me\u0111u obnovljenim ku\u0107ama i po malim trgovima – s lo\u017eama i maju\u0161nim lukovima, valjkastim dimnjacima i arhitravima s grbovima i datumima, ukra\u0161enima kovanim \u017eeljezom – odjekuju njegovim poplo\u010danim uli\u010dicama zvuci \u010darobne glazbe koji ne dopu\u0161taju da Gro\u017enjan utone u zaborav.<\/p>\n

U Op\u0107ini Gro\u017enjan slu\u017ebeni jezici su Hrvatski i Talijanski a komuniciranje Slovenskim jezikom ne predstavlja problem. Ovdje je to sasvim prirodna situacija.<\/p>\n<\/div>

Natavi \u010ditati<\/span><\/i><\/a><\/div><\/div><\/div>
<\/span><\/div><\/div><\/div><\/div><\/div><\/div>
<\/span><\/div><\/div><\/div>

<\/h2><\/div>

1975. Osimskim sporazumom definirana je granica izme\u0111u Republike Italije i SFRJ, a podru\u010dje zone B definitivno je dodijeljeno Jugoslaviji. Posebna klauzula Londonskog memoranduma predvi\u0111ala je mogu\u0107nost koja je \u2013 skupa s nacionalizacijom, oduzimanjem imovine, prisilnom suradnjom, ograni\u010denjima svih vrsta, lo\u0161om poljoprivrednom politikom (umjesto tradicionalnih poljoprivrednih kultura poput vinove loze, maslina i vo\u0107a, name\u0107e se sadnja p\u0161enice), prekidom dugogodi\u0161njih ekonomskih veza s Koprom i Trstom, kr\u0161enjem vjerskih prava, prisilnom promjenom \u0161kole, zastra\u0161ivanjem i propagiranjem terora…, sve istaknuto sa sna\u017enom talijanskom propagandom \u2013 dovelo je do egzodusa 2\/3 stanovni\u0161tva s tog podru\u010dja, pa je u samom Gro\u017enjanu ostalo svega nekoliko izoliranih obitelji.<\/p>\n<\/div><\/div><\/div>

<\/h2><\/div>

Napu\u0161tene ku\u0107e u Gro\u017enjanu dijelom su okupirale obitelji iz okolice a 1965. godine, kada je Gro\u017enjan progla\u0161en “Gradom umjetnika”, smje\u0161taj su prona\u0161li hrvatski, slovenski i vojvo\u0111anski umjetnici, dok je 1969. godine jo\u0161 nekoliko ku\u0107a prepu\u0161teno na raspolaganje Me\u0111unarodnom kulturnom centru Hrvatske glazbene mlade\u017ei. Tako je Gro\u017enjan od grada obrtnika postao gradom umjetnika. Sada, ljeti, izme\u0111u obnovljenih ku\u0107a i njegovih trgova – s lo\u0111ama i lukovima, s cilindri\u010dnim kaminima i arhitravima s grbovima i datumima izgradnje, ukra\u0161enim kovanim \u017eeljezom – odjekuju \u010darobni zvukovi glazbe koji ne dopu\u0161taju da Gro\u017enjan potone u zaborav. Iako djeluje kao slobodna op\u0107ina od 1358. godine, 1955. godine Gro\u017enjan biva pripojen op\u0107ini Buje, ali je vlastitu autonomiju povratio 1993. godine.<\/p>\n<\/div><\/div><\/div><\/div><\/div><\/div><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"parent":0,"menu_order":0,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","template":"100-width.php","meta":{"footnotes":""},"class_list":["post-5271","page","type-page","status-publish","hentry"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/extempore.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/pages\/5271","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/extempore.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/pages"}],"about":[{"href":"https:\/\/extempore.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/types\/page"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/extempore.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/extempore.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=5271"}],"version-history":[{"count":16,"href":"https:\/\/extempore.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/pages\/5271\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":6140,"href":"https:\/\/extempore.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/pages\/5271\/revisions\/6140"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/extempore.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=5271"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}